Oni tvrde da time ne bi bilo gubitaka, ni za poslodavce, ni zaposlenike, nego baš obrnuto – donijelo bi napredak za obje strane.Adam Grant, psiholog iz Wharton School u Pennsylvaniji, tvrdi da bi smanjenje broja radnih sati povećalo učinkovitost zaposlenika i potaknulo ih da budu kreativniji.Možete li i zamisliti da vikend traje tri dana? Ako ste odgovorili potvrdno na ovo pitanje, istog ste razmišljanja kao i ekonomski stručnjaci koji su se susreli na Svjetskom ekonomskom forumu u Švicarskoj i pritom “uzburkali” valove izjavama da bi radna sedmica trebala trajati samo do četvrtka, odnosno, vikend bi trebao trajati tri dana.Oni tvrde da time ne bi bilo gubitaka, ni za poslodavce, ni zaposlenike, nego baš obrnuto – donijelo bi napredak za obje strane.
Grant kaže kako bi smanjenje broja radnih sati povećalo učinkovitost zaposlenika i potaknulo ih da budu kreativniji.
– Imamo pozitivne rezulatate eksperimenata koje smo proveli, a koji su pokazali da smanjenje radnih sati pozitivno djeluje na radnike. Učine više posla za to vrijeme, njihovi rezultati su kreativniji i imaju više želje za radom.– Ti radnici su i odaniji i privrženiji kompaniji za koju rade, dodaje Grant, jer se žele “odužiti” poslodavcu koji im je omogućio da više slobodnog vremena provedu sa porodicama.
Ekonomist i historičar Rutger Bregman, istog je stava. On dodaje da je ova tema bila aktuelna desetljećima.- Desetljećima, veliki ekonomisti, filozofi, sociolozi, vjerovali su da ćemo raditi sve manje i manje. Tokom dvadesetih i tridesetih godina otkriveno je kako skraćivanjem radne sedmice, zaposlenici postaju sretniji i učinkovitiji. Henry Ford, primjera radi, otkrio je da skraćivanje radne sedmice, sa 60 na 40 sati, ima pozitivan utjecaj na radnike i poslovne rezultate jer se radnici ne osjećaju umorno od posla.
Izvor Hayat.ba
