Istraživači sa Univerziteta u Meksiku tvrde da je osjećaj ljutnje koji traje ne više od pola pola sata dnevno dobar za ljudsko zdravlje, a posebno za mozak.Kada se naljutimo, postoji neurohemijski impuls koji stimuliše moždane talase. Kada se nervni sistem “napreže”, ubrzavaju se otkucaji srca i disanje.Tokom faze bijesa dolazi do pojačane proizvodnje dopamina, hormona koji stimuliše mozak i proizvodi neku vrstu uzbuđenja u neuronima, ali i noradrenalina/norepinefrina, hormona koji povećava krvni pritisak i rad srca.Ljutnja je, dakle, način na koji se aktivira naš mozak kao i neki naši unutrašnji organi, zbog čega nije tako loša kao što mislimo. Naučnici, međutim, objašnjavaju da je u ovom slučaju veoma važna umjerenost, a prema njihovom mišljenju, ne treba da se ljutimo duže od 30 minuta dnevno. U suprotnom, to bi moglo izazvati suprotan efekat i štetno uticati na naše zdravlje.Na primjer, u situacijama kada postoji bes ili bilo kakva vrsta uzbuđenja, telo proizvodi kortizol, poznat i kao hormon stresa, koji ima mnogo negativnih posljedica ako se pretjera. Stručnjaci upozoravaju da doprinosi bržem debljanju, oslabljenom imunitetu, problemima sa spavanjem, povišenom krvnom pritisku i holesterolu.

Načini na koje ljutnja može uništiti vaše zdravlje

Ponekad ljutnja može biti dobra za vas ako se brzo nosite sa njom i izrazite je na zdrav način. U stvari, bes može pomoći nekim ljudima da razmišljaju racionalnije. Međutim, nezdrave epizode ​​bijesa – kada ga držite u sebi tokom dužeg vremenskog perioda, okrenete ga ka sebi ili imate napade bijesa – mogu izazvati pustoš u vašem tijelu.Bes povećava rizik od moždanog udara. Ako ste skloni napadima bijesa, pazite – jedno istraživanje je pokazalo da postoji trostruko povećan rizik od moždanog udara zbog krvnog ugruška u mozgu ili krvarenja u mozgu u roku od dva sata nakon napada. Zato je važno da naučite kako da kontrolišete sopstvene emocije. Isto tako, bijes slabi vaš imuni sistem. Ako ste sve vrijeme ljuti, možda ćete se češće osjećati bolesnim. Takođe, problemi sa bijesom mogu da pogoršaju vašu anksioznost, a povezana je sa depresijom.

Dakle, koliko dobrog, toliko i lošeg, a najvažnije je balans i kontrola.

Briga o svom emocionalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o svom fizičkom tijelu. Ako je vaše emocionalno zdravlje neuravnoteženo, može doći do brojnih problema. Međutim, kada se osjećate dobro u sebi, mnogo je lakše da se nosite sa malim životnim usponima i padovima, kao i sa većim događajima poput razvoda ili smrti.

Izvor Kolektiv.me