Nije neka velika nauka, niti filozofija ako kažemo da postoje pjesme koje nas automatski ubacuju u dobro raspoloženje i šire pozitvnu energiju.Ipak, neki pametni ljudi su probali da utvrde što je to tako i koje su to pJesme koje nas zaraze srećom i pozitivom čim ih čujemo.Teško je slušati „Walking on Sunshine“ grupe Katrina and The Waves, a da se ne osJećate kao da zapravo hodate po takvom vremenu. A ABBA i njena „Dancing Queen“ će vas sigurno pretvoriti u jednu za otprilike 3 i po minuta, koliko ova pjesma traje.

Prije nekoliko godina, britanski elektronski bend Alba anketirao je određeni broj građana Engleske i Irske kako bi saznao koje pjesme ih posebno raduju. Nakon što je sastavio listu najpopularnijih odgovora, bend ju je poslao holandskom neuronaučniku Džejkobu Džoliju i zamolio ga da otkrije zašto su te pjesme tako djelotvorne za podizanje raspoloženja. Iako je Džoli na svojoj veb stranici objasnio da je muzički ukus svake osobe „veoma ličan i da veoma zavisi od društvenog konteksta i ličnih asocijacija“ – i da se upoređivanje ovih pjesama ne može baš okarakterisati kao “rigorozna nauka” – bilo je dovoljno faktora koji su se mogli izmjeriti i na osnovu njih doći do određenih zaključaka.

Proučavajući izabrane pjesme, Džoli je shvatio da je njihov prosječan tempo bio između 140 i 150 otkucaja ritma u minuti, što je nekoliko desetina otkucaja brže od prosječne pop pjesme. I dok je nekoliko pjesama odsvirano u molu, većina ih je bila u duru. Džoli je takođe identifikovao trendove u tekstovima. Većina se, kako je rekao, odnosila ili na „pozitivne događaje“ kao što su zabave ili romantična iskustva, ili jednostavno „nisu imale nikakvog smisla“.

Dakle, na listi se nalaze: Queen – Don’t Stop Me Now; ABBA – Dancing Queen; Beach Boys – Good Vibrations; Billy Joel – Uptown Girl ; Survivor – Eye of the Tiger; The Monkees – I’m a Believer; Cyndi Lauper – Girls Just Want to Have Fun; Bon Jovi – Livin’ On A Prayer; Gloria Gaynor – I Will Survive; Katarina and The Waves – Walking on Sunshine.

Džoli je kombinovao ove metrike u formulu koja se može koristiti za upoređivanje vrijednosti dobrog osjećaja različitih pjesama. Opet je naglasio da se više radi o ilustrovanju koncepta, a manje o matematičkom savršenstvu – a pošto je koristio Albinu originalnu listu pjesama da stvori formulu, te pjesme su imale predvidljivo visoke rezultate. Međutim, kada je zamolio holandske slušaoce na jednoj radio stanici, da ocjenjuju svoje omiljene pjesme za dobro raspoloženje 2016. godine, njihovi odgovori su učvrstili njegove ranije zaključke o brzom tempom i značaju durskog tonaliteta.

Izvor Kolektiv.me